Spiritu afrikanu tras di maskarada katóliko

Seri di Herensia Kultural

Den kuadro di e eksposishon Altá di Korsou, dediká na Paul Brenneker i Elis Juliana, NAAM Foundation a publiká e buki Altá i Santunan di Korsou, i ta tene charla. Un di e charla ta Espíritu Afrikano tras di Maskarada Katóliko, di Roberto J. (Bob) Harms konosedó di religion afrokaribense. Den artíkulo aki un resúmen di su charla.

Kòrsou, Aruba, Boneiru i, último añanan Ulanda tambe, pa hopi tempu konosé e práktika spiritual ku den idioma krioyo a haña e nòmbernan di “brua”, “montamentu” òf “misterio”. Ta trata aki di práktikanan spiritual ku segun datonan históriko, a yega aki ku katibunan di Afrika, pero sigur tambe ku migrashon di hendenan for di Haiti, Repúblika Dominikana, kosta nort di Venezuela i Colombia. Atraves di tempu e konseptonan spiritual tresé aki pa e katibu i migrantenan a konosé un sinergismo, kreando un práktika spiritual fuertemente influensha pa konseptonan spiritual afrikano, pero tambe pa konseptonan spiritual di indjannan di Karibe, Venezuela i Colombia. Pero kon e konseptonan spiritual aki por a sobreviví sklabitut i añanan largu di opreshon brutal na man di doñonan di plantashi i di iglesia katóliko? Den e artíkulo aki nos ta para ketu na e fenómeno konosí komo “sinkretismo”, faktor prinsipal den sobrebibensia di tradishonnan spiritual afrikano den Karibe i restu di hemisferio oksidental.

Hopi biaha nos tin e tendensia di lubidá ku afrikanu ku a yega e banda di mundu aki komo katibu, ta hende prosedente di kulturanan ku un rikesa spiritual profundo, ku den hopi kaso ta bai bek sentenar di aña promé ku surgimentu di kristianismo. E Afrikanonan ku a yega akibanda komo katibu tabata prosedente di básikamente 5 grupo ètniko/kultural. Ta trata aki di e grupo ètniko/kultural “Kongo/Bantú”, e grupo ètniko/kultural “Yorubá”, e grupo ètniko kultural “Dahomeyano” tambe e grupo ètniko/kultural “Mande” y e grupo ètniko/kultural “Akan”.

Kada un di e gruponan ètniko/kultural aki trabes di míles di aña a desaroyá konseptonan spiritual hopi profundo. Kada un di nan, igual na sivilisashonnan manera esnan Egipsio i Griego, a desaroyá mitonan di kreashon di mundu i di eksistensha di ser humano ku a reflehá un tremendo profundidat filosófiko. Banda di esei, hendenan di e kulturanan “Kongo/Bantú” y “Mande”, hopi aña promé ku a someté nan hendenan na sklabitut, a bini den kontakto ku katolisismo y Islam respektivamente. Ku otro palabra, ta trata di hendenan ku ora nan a yega aki banda komo katibu, a yega tambe ku un spirtualidat altamente desaroyá.

Sinembargo, un di e promé kosnan ku e doñonan di katibu, asistí pa klero katóliko i gobernantenan kolonial a hasi tabata di prohibí e katibunan pa práktika nan ritualnan religioso ku nan a bini kuné for di Afrika. Rei Louis 14 di Fransia na aña 1635 a dekretá un asina yama “code noir” (kódigo neger) den kua entre otro a prohibí tur katibu pa práktika otro religion ku no ta esun katóliko. Gobièrnu kolonial i iglesia katóliko di Cuba di otro banda, na final di siglo 16 a bai di akuerdo pa katibu i negernan liber lanta asina yamá “cabildo” (kofradia) bou di patronahe di un santu katóliko. Miembronan di un “cabildo” tabatin e libertat pa mantené i ehekutá ritualnan “ètniko”, basta si esaki ta den honor di santunan katóliko!

Riba otro islanan di Karibe nos ta mira otro formanan di opreshon (òf loke e gobièrnu kolonial, doñonan di katibu òf klero katóliko a kere ta opreshon), pero ku den sierto sentido hustamente a kontribuí na sobrebibensia di práktikanan spiritual afrikano akibanda.
Ta trata aki di alohamentu di katibunan prosedente di distinto kultura òf grupo ètniko huntu. E strategia tabata pa evitá ku katibunan di e mesun prosedensia tabata uni i lanta kontra doñonan di katibu. Pero manera nos por mira na Hispañola (Haiti i Repúblika Dominikana), e strategia aki hustamente a kontribuí na binimentu huntu di diferente koriente spiritual, manera esun Kongo/Bantú, esun Dahomeyano i esun Yorubá, kreando asina un tradishon spiritual kompletamente nobo. E loke awendia nos konosé komo Vudú Haitiano òf Gagá/21 Divisiones di Repúblika Dominikana. Pues forsa pa sirkunstansha, pero ku un anhelo profundo pa sigui práktika su kreenshanan ku e la bini kuné for di e Afrika, e katibu a diskubrí formanan kon e por sigui práktika su kreenshanan, sin ku e ta haña den problema ku doño di e plantashi òf ku pastor i otro miembronan di klero katóliko.

Si na Haiti i na Repúblika Dominikana a nase Vudú Haitiano i Gagá/21 Divisiones (basá mayormente riba tradishonnan spiritual Dahomeyano, Kongo/Bantú i kreenshanan indjan Taino), na Cuba nos ta mira surgimento di tradishonnan spiritual manera “La Regla Lukumi” òf “Santeria” (basa riba e tradishonnan spiritual Yorubá), “La Regla Kongo”, ku su takinan “Palo Monte”, “Palo Mayombe”, “Palo Briyumba” y “Palo Kimbisia” (basa mayormente riba tradishonnan spiritual Kongo/Bantú), “Arara” (basa mayormente riba tradishon spiritual Dahomeyano) i tambe “Abakuá” (basa kompletamente riba tradishon spiritual Efik). Na Guadeloupe y Martinique nos ta mira surgimentu di un tradishon spiritual kasi igual na esun Haitiano, ku e nòmber di “Quimbois”.

Tráfiko di hende i komersio a sòru pa plamamentu ya kaba for di siglo 18 di konseptonan religioso manera Vudú Haitiano na prinsipalmente Kòrsou. Echo ta ku e seremonia di bebementu di “Awa di Huramentu” na inisio di e rebelion grandi di katibunan na 1795 na Bándabou, ta mustra masha hopi similitut ku e seremonia di Vudú konosí komo “Bwa Kayiman” na inisio di e rebelion di katibu ku a kondusí na independensia di Haiti dia 14 di ougùstùs 1791.

Pader Brenneker, den su diverso obranan tokante spiritualidat di e yu di Kòrsou, ta hasi menshon di presensia di Vudú Haitiano ya for di den añanan ’50 na Kòrsou. Huntu ku konseptonan spiritual prosedente di Repúblika Dominikana i fuertemente influensha pa konseptonan spiritual Indjan di kosta di Venezuela i Goajira (Colombia), a surgi un tradishon spiritual na Kòrsou ku atraves di tempu a plama pa Boneiru, Aruba i ku migrashon di míles di antiano, na Ulanda tambe. Un traisioná spiritual ku su base firmemente ankra den Vudú Haitiano i Gagá/21 Divisiones di Repúblika Dominikana. Sinembargo, esnan ku para dilanti un altar di “Misterio” ta mira nada otro ku imágen i estatua di santunan katóliko. Per kada santu tin un nòmber ku ta zona masha afrikanu òf indjan. Nòmbernan manera “Metreseli”, “Papa Lebá”, “Tinjó”, “Ogún Balendjó”, “Anaísa”, “Belié Belcán”, “Negro Felipe”, “Maria Lionza”, “Cacique Guacaipuro” i hopi mas. E úniko kos ku ta tapa nan afrikanismo òf esensia indjan ta e imágen di e santu katóliko. E rais ta kore te den kurason di Afrika i di Karibe.

Bibliografia

Mason. Jason, African Religions & Philosophy
Mbiti, John S, African Religions in the Caribbean
Paravisini-Gebert, L. Fernandez-Olmos, M. Creole Religions of the Caribbean: An Introduction from Vodou and Santeria to Obeah and Espiritismo”
Simidador, Daniel “The Bwa Kayiman ceremony, fact or myth” “Sambumbu” (serie),
Brenneker, Paul “Curacaoensia”, “Brua”
Ripley, Geo, Vudú Dominicano
Harms, B, Witteveen, I. Altá i Santunan di Korsou, Curacao, NAAM 2009

Teksto: Bob Harms Portret: NAAM